originalnih primjeraka iz Afganistana. Visok je oko 70 cm, ženke do 65 cm. Prsni koš je izrazito
dubok i dug a trbuh usukan. Prednje noge su otvorenih a stražnje zatvorenih kutova što uz veliku
pokretljivost lopatica i snažne mišiće, omogućuje brzo trčanje. Dlaka na tijelu, nogama, čelu i ušima je duga i svilenasta, a na glavi i ledima, gusta i kratka. Boje su razne. Služio je za lov, danas je kućni pas.
*Afričke Igre, višesportsko natjecanje afr. zemalja, nalik na Olimpijske igre. Priznaje ih i pomaže
međunarodni olimpijski komitet. Dosad održane četiri puta: I 1965. u Brazzawilleu, Kongo (3000
sudionika iz 30 država); II 1973. u Lagosu, Nigerija (5000 sudionika iz 41 države); III 1978. u
Alžiru (6000 sudionika iz 42 države); bilo je planirano da se IV Afričke igre održe 1982, ali su
odgodene za 1986; sudionika iz 44 države).
*Afrić, Vjekoslav, glumae i redatelj r. 1906. u Hvaru, u. 1980. u Splitu. Ostali igrani filmovi:
Barba Žvane; Hoja! Lero!
Agam, Yaacov, izraelski lik. umjetnik; r. 1928. Živi u Parizu. Radi stike, reljefe i oslikane objekte
naglašenog optičkog i kinetičkog djelovanja.
AgamI ili Trubač, Psophia crepitans ptica iz reda ždralovki (Gruiformes). Slab je letač, dobar
hodač; dug oko 50 cm. Živi u jatima u prašumama Amazone i Gvajane. Mužjaci se zbog posebne
građe dušnika glasaju poput trube.
Aga Muhamed, perz. šah; r. 1742, u. 1797. Osnivač qagiarske dinastije. Nakon smrti oca (1758)
postao je poglavica plemena qagiar iz jugoist. kaspijskog područja. Od i 1779. do 1785. vodi
uspješnu borbu za vlast i 1785. proglašava Teheran novim gl. gradom. God. 1795. vratio perz.
dominaciju nad Gruzijom oduprijevši se rus. intervenciji. God. 1796. okrunjen za šaha i anektirao
Khorasan.
Agatarkos Sa Samosa, grčki slikar; aktivan u Ateni između <- 460 i <- 420. Pripisuju mu izum
perspektivnog crteža, a Vitruvije piše da je bio Eshilov scenograf.
Agbaba, Zvonko, scenograf; r. 1919. u Zagrebu. Najprije scenograf Centralne kazališne družine
NOB-e, od 1947. scenograf Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Polazeći od tealističke zamisli
scenskog prostora inscenirao preko 200 dramskih i glazb. komada: Gospoda Glembajevi, U agoniji
(M. Krleža), Bez trećega (M. Begović), Povlačenje (M. Božić), Carmen (G. Bizet), Čarobna frula
(W. A. Mozart), Trubadur (G. Verdi), Sam protiv svih (I. Malec) i dr.
Agee [‘ejdži:], James, amer. književnik, film. kritičar i scenarist; r. 1909, u. 1955. Zapažen pjesnik,
40-ih godina počinje se baviti film. kritikom. Knjiž. nadarenost, akribija i lucidnost zapažanja
donose mu ugled najcjenjenijega amer. kritičara toga vremena, a njegov utjecaj nije prestao ni do
danas. Kritike su mu skupljene u zbornik Agee o filmu (1958—60). Seenarist je značajnih filmova
Afrička kraljica (1951) i Noć lovca (1955).
Agilulfo, langobardski kralj; u. 616. Naslijedio je Autaria kao torinski vojvoda. Nastojao je učvrstiti
kraljevstvo savezništvom s Francima (591) i dogovorom s Avarima (593). Ratovao je s Bizantom, a
603. je zaključio s njim mir.
Agirbiceanu [agerbičj’anu], Ion, rum. romanopisae i pripovjedač; r. 1892, u. 1963. Nakon I.
Slavicija drugi snažni prozaik iz Transilvanije. U početku piše u duhu romantizma i pod utjecajem
I. M. Sadoveanua, a poslije se razvija u »tvrdog realista«. Usredotočuje svoju pažnju na bolnu
stvarnost rum. sela i — unatoč stanovitoj shematičnosti, linearnosti, teološkoj obojenosti — stvara
dojmljivu sliku soc. pakla (antologijska novela Fefeleaga iz 1906) s pripovjedačkom brutalnošću
kakva je prije njega bila rijetka. Ipak, iz njegovih djela zrači stanovita lirska toplina, a ističe se u
njima i osobit smisao za opis prirode. U romanima se bavi likovima koji su razapeti između
moralnoga i nemoralnoga (Zakon tijela; Zakon uma) ili pak likovima što su ih rastočile strasti, no
koji su suprotstavljeni moralno čistim i uzoritim likovima (Arkandeli,).
Aglikoni, nešećerne tvari, dijelovi glukozidnih molekula.
Agnati, najstariji kralježnjaci, bez čeljusnog luka. Od živućih to su samo kružnouste
(Cyclostomata) dok su ostali fosilni. Živjeli su od ordovicija do devona, a poznati su pod imenom
ribe štitnjače (Ostracodermi).
Agnelli [anj’eli], Giovanni, tal. industrijalac; r. 1866, u. 1945. Jedan od osnivača (1899) i glavni
upravitelj FIAT-a. God. 1912. uveo prvu montažnu vrpcu u FIAT; 1932. izgradio je u Moskvi
najveću tvornicu kugličnih ležajeva na svijetu. Imenovan je senatorom 1923.
Agolli, Dritero, alb. književnik; r. 1931. u Menkulasu. Smatraju ga najvećim suvremenim alb.
pjesnikom. Vrlo mlad sudjeluje u antifašističkom pokretu za nacionalno oslobođenje. Nakon
završetka studija na Filološkom fakultetu u Lenjingradu, bio je nekoliko godina novinar. Objavljuje
poeziju, romane, kazališna djela te filmske scenarije. Djela: poezija Moji koraci na asfaltu; Podne;
Riječi klešu kamen; zbirka kratke proze Dah prošlosti; romani Komesar Memo; Čovjek s topom;
Veličina i pad druga Zyla. Tome treba pridodati prijevode, posebno P. Eluarda. Književnokritički
članci sabrani su mu u knjizi Umjetnost i vrijeme.
Agostini, Peter, amer. kipar; r. 1913. Radi u ateljeu F. Légera u Parizu 1949. Pojavio se s drugom
generacijom apstraktnih ekspresionista; modelirao u gipsu i metalu. Pojedine njegove skulpture
prethodile su pop-artu (Božićni paket).
Agresivna Kemijska I Biološka Sredstva, po Ženevskoj konvenciji iz 1925, kemijski spojevi. koji
na ljudski organizam ne djeluju mehaničkom i termičkom energijom (eksplozivi, napalm) već preko
trovanja (-> KEMIJSKO ORUŽJE) te biološki agensi (bakterije, virusi rikecije) koji djeluju putem
otrovnih produkata, upotrebljeni u ratne svrhe. (-> BIOLOŠKO ORUŽJE).
Agustín, Jose, meks. književnik, novinar i film. scenarist; r. 1944. Istaknuti pripovjedač »novog
vala«, s tematikom analiza jezične, kult. i polit. stvarnosti srednjih klasa i mladeži Ciudad de
Mexica. Briše točne granice između žanrova, rabi kolokvijalni izraz na kreativan način, utječe se
kalamburu. Djela: Grobnica, Jose Agustin; Iz projla; Nova klasična glazba; Bit će kasno; A što
sad?; Začaram krug; Ukidanje vlasništva; Pogled u centar; Kralj prilazi hramu; Pokraj vatre;
lzmišljeni snovi.
Ahad Ha-Am, pravim imenom Asher Ginzberg, žid. pisac; r. 1856, u. 1927. U seriji članaka pod
naslovom »Na raskršću« zalaže se za duhovni preporod žid. naroda nakon prisilnog individualizma
za vrijeme raseljenosti.
*Ahasver. — Ime nekolicine perz. kraljeva koji se spominju u Starom zavjetu. Jednog od njih
poistovjećuju sa Kserksom.
*Ahmed, Fahruddin Ali, indij. političar; r. 1905, u. 1977.
Ahondroplazija (a1- + grč. #$: hrskavica + #$: stvarati), nasljedna bolest u ljudi i životinja koja se
očituje u nedostatnom razvoju hrskavice pri rastu dugih kostiju. Uzrokuje -> *nanizam.
Ahromejev, Sergej Fedorovič, sovj. maršal; r. 1923, u. 1984. Završio Vojnu akademiju (1952) te
Generalštabnu vojnu akademiju (1967). Načelnik uprave Ministarstva obrane SSSR 1974—79; prvi
zamjenik načelnika generalštaba 1979—83. Član CK KPSS od 1983. Narodni deputat Vrhovnog
sovjeta od marta 1984. i načelnik generalštaba oružanih snaga SSSR od septembra 1984. Čin
maršala dobio je 1983.
Aids -> SINDROM STEČENE IMUNODEFICIJENCIJE
*Aiken [ejken], Conrad Potter, amer. književnik; r. 1889, u. 1973. Njegova poezija skupljena je u
Izabranim pjesmama i Sabranim pjesmama.
Aiken, Howard Hathaway, amer. matematičar; r. 1900, u. 1973. U suradnji sa C. D. Lakeom, B.
M. Durfeeom i F. E. Hamiltonom izgradio je automatsko mehaničko računalo s bušenim karticama i
kontrolnim sistemom s bušenom vrpcom Harvard-IBM Mark 1 (1944). Računalo je bilo dugo 15,3
m, visoko 2,4 m, a težilo je 35 t. Obavljalo je četiri osnovne računske operacije i pozivanje ranijih
rezultata. Upotrebljavano je za računanje u artiljeriji, balistici i planiranju. God. 1947. A. je
napravio el. verziju računala, Mark II, a nakon II. svj. rata verzije Mark III (1949) i Mark IV (1950)
na kojima se trudio povećati više točnost nego brzinu.
Aimée [em’e], Anouk, pravo ime Françoise Sorya, franc. film. glumica; r. 1932. Igrala uloge
široka raspona, od romantičnih, odanih žena do nezavisnih i proračunatih intelektualki. Važniji
filmovi: Ljubavnici iz Verone; Zlosretni susreti; Montparnasse 19; Glavom kroza zid; Slatki život;
Lola; Osam i pol; Jedan muškarac i jedna žena; Jedne noći jedan vlak; Život počinje dvaput; Skok
u prazno; Tragedija smiješnog čovjeka; Jedan muškarac i jedna žena: nakon 20 godina.
Ai Qing, pravo ime Jiang Haicheng, kin. književnik; r. 1910. Jedan od najutjecajnijih i
najkreativnijih kin. pjesnika koji njeguju slobodan stih. Njegov stil obilježuje lapidarnost,
profinjenost i poetska snaga, čak i kada piše o izrazito soc. motivima. U mladosti, otvoren
utjecajima evr. pjesništva, sintetizira za Kinu neobično moderan izraz i orijentalnu misaonost.
Nema komentara:
Objavi komentar