Zašto je Sunce žute boje, a ostale zvjezde su bijele?

Boja koja dominira u vidljivom djelu emisionog elektromagnetnog spektra jedne
zvezde zavisi od njene temperature. Svaka zvijezda u zavisnosti od svoje temperature, a samim
tim i dominantne vidljive boje, pripada jednoj od 7 spektralnih klasa (sa opadanjem
temperature: O, B, A, F, G, K i M). Najtoplije zvjezde sa temperaturama od oko 50 000 K (iz
klase O) su ljubičaste boje, a sa opadanjem temperature, zvezde dobijaju plavu, belu, žutu,
narandžastu, i na kraju crvenu boju ukoliko im je temperatura oko 2000 K. U opštem slučaju,
najtoplije, mlade zvjezde su bijele boje, dok su stare i tisuće zvjezde crvene boje. Našše Sunce
je srednje sjajna i srednje topla zvjezda (G2 spektralna klasa), pa je stoga njegova dominantna
boja žžuta. Postoje dva osnovna razloga zaššto nam sve zvijezde sa neba izgledaju bijele boje. Kao
prvo, ljudsko oko je vrlo slab detektor boja pri slaboj svjetlosti, kao što je ona koja dolazi sa
zvjezda, pa smo u stanju samo da prepoznamo da zvjezda svjetli, ali ne i koje je boje. Kao što
nam sve mačke izgledaju sive na mjesečini, tako nam i većina zvjezda, pa čak i one sa
najslabijim sjajem, izgledaju bijele boje. Drugi razlog je taj da su zvjezde koje smo u stanju da
vidimo zaista uglavnom bijele boje, jer kao najtopliji i najsvjetliji objekti u naššem dijelu
Galaksije dolaze i do najvećeg izražžaja u našim očima. Izuzeci su zvjezde Betelgez u sazvežđu
Orion i Antares u sazvežđu šŠkorpije, koji su crveni dživovi, ali se ipak jasno mogu vidjeti sa
Zemlje. Zvjezde koje su po sjaju slične naššem Suncu, a nalaze se na udaljenostima većim od
stotinjak svjetlosnih godina, najčešće se teško mogu vidjeti bez pomoći teleskopa.