četvrtak, 17. siječnja 2013.

Opća Enciklopedija 9 dio



Alegría,Fernando,čileanski romanopisac, esejist i povjesničar hispanoam. književnosti; r. 1918.
Teme njegovih fikcionalnih djela: sukobi (najčešće na ideološkim temeljima) u čileanskom društvu,
borba radništva u Čileu, biografije poznatih političara (boraca za radnička prava), biografije
izmišljenih marginalaca, život Indijanaca. Služi se tehnikom zakašnjelog realizma i romansirane
biografije. Romani: Lovčeve noći; Ratnici sutradan; Kralj od kupa; Amerihkka, Amerihkka;
Recabarren; Lautaro; KameIeon. Pripovijetke: Kataklizma; Golubinji maraton. Književnopov.
djelo Povijest hispanoameričkog romana; književnoteorijsko djelo Granice realizma.
Aleixandre [alejksandre], Vicente, španj. pjesnik; r. 1898, u. 1984. Tridesetih godina (osobito u
doba rata) objavljuje sa F. Garcijom Lorcom, R. Albertijem A. Machadom i dr. u skupnim zbirkama
pjesama; estetikom tada pripada generaciji 27. Jedan je od rijetkih njenih pripadnika koji ostaju u
Španjolskoj nakon gradanskog rata; tada miri ranije estetske kriterije sa zadanim pogledom na
svijet. Pjesništvo vidi kao bijeg u nadosjetilnu stvarnost, traži smisao egzistencije u naoko
nepostojećim iskustvima. Poezija mu je naglašeno senzualna. Jedna je od značajnih knjiž. ličnosti
Španjolske u našem stoljeću; 1977. dobiva Nobelovu nagradu za književnost. Zbirke: Prostor;
Mačevi poput usana; Uništenje ili ljubav; Sjena raja; Svijet nasamo; Rajske pjesme; Konačno
rođenje; Strast zemlje; Povijest srca; U golemu području; Portreti s čovjekom; Pjesme iščeznuća;
Anrologija mora i noći; Nadrealističke pjesme; Dijalozi spoznaje. Knjiga sjećanja na slavne
književnike: Susreti. Sabrana djela izašla su mu 1960, proširena 1968. i 1975.
*Aleksandrov, Georgij Fjodorovič, sovj. filozof; r. 1908, u. 1961.
*Aleksandrov, Grigorij Vasiljevič, pravo ime G. V. Mormonenko, sovj. film. redatelj i glumac;
r. 1903.

*Aleksandrov, Pavel Sergejevič, sovj. matematičar; r. 1896, u. 1982.
*Alemán, Miguel, meks. političar; r. 1905, u. 1983.
*Alexéieff, Alexandre, franc. film. režiser; r. 1901, u. 1982.
Alfanumerički Servis, elektronički uređaj koji služi za prenošenje statičnih tekstualnih i
jednostavnih vizualnih informacija pomoću kablovske tv-tehnologije. Današnji suvremeni
kablovski sistemi imaju znatno veći broj slobodnih kanala nego što emitiraju programa gotovo
svaki sistem ima jedan ili više kanala za tu namjenu. To su najčešće vijesti, razne informacije
(prognoza vremena, prodaja i sl.), koje se unose u kompjutorski sistem, a preko njega u kablovski.
Gledajući vizualno, ne postoji razlika od teleteksta ili videoteksta.
Alfa-Uzvojnica, spiralni prostorni razmještaj aminokiselina u prostornoj građi nekih bjelančevina.
*Alfőldi, Andras, madž. arheolog i numizmatičar; r. 1895, u. 1981.
Alfonsín, Raul, arg. političar; r. 1927. Od 1983. predsjednik Republike Argentine, nakon što je
izborio pobjedu nad vodama peronističke stranke i okončao gotovo osmogodišnju vladavinu vojnih
vrhova. Izabran je na listi Gradanskog radikalnog saveza (Unión Civica Radical) 1982, i odmah
poslije dolaska na čelo države poduzeo je mjere za čišćenje vojske od pučističkih elemenata i
izvođenje pred sud onih vojnih ličnosti koje su, zloupotrebljavajući državnu vlast, bile uvele režim
proganjanja i likvidacije protivnika svoje vladavine.
Alger [eldžer], Horatio, amer. književnik; r. 1832, u. 1899. Pisao je bez većih umj. ambicija
brojne popularne romane o dječacima koji u životu uspijevaju poštenjem, marljivim radom i
izdržljivošću (u engl. jeziku je čak nastao pojam Algerov junak). Važnija djela: Odrpani Dick ili
život njujorških ulica; Sreća i hrabrost; Dronjavi Tom; Slava i bogatstvo; Trudi se i uspij.
*Algren, Nelson, amer. književnik; r. 1909, u. 1981. Ostala djela: roman Divlja predgrađa, zbirka
novela i poezije Posljednji vrtuljak, skečevi o životu u New Yorku i Chicagu (Tko je izgubio
Amerikanca). ,
Aligrudić, Slobodan, glumac; r. 1934. u Bitolju, u. 1985. u Gracu kod Kardeljeva. Od 1959.
ostvario je više zapaženih uloga u Savremenom pozorištu, Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, u
Beogradu, te Crnogorskom narodnom pozorištu u Titogradu. Istakao se u Ruži vetrova (D. Matić),
Komediji (S. Beckett), Ko puca otvoriće mu se (V. Ivanović), Kralj Ubu (A. Jarry). Uspješno je
nastupio u više filmova (Kad budem mrtav i beo, Sjećaš li se Dolly Bell, Otac na službenom putu).
*Alix, Yves, franc. slikar, grafičar i scenograf; r. 1890, u.

Nema komentara:

Objavi komentar