javnog života. Rehabilitiran nakon kult. revolucije. Piše i reportaže, zapise, članke,
književnoteorijske rasprave. Zbirke pjesama: Dayanhe: On umire dvaput; Divljina; Sjever; Pjesme
povratka, i dr.
Aitken [‘ejtuen], John, brit. fizičar; r. 1839, u. 1919. Otkrio je ulogu po njemu nazvanih Aitkenovih jezgra, koju one imaju u atmosferi pri kondenzaciji i pri nastanku oluje. To su krute čestice promjera od 3 · 10-7 do 2 · 10-5 cm, uz koje se grupiraju molekule vode koje se ne uspiju sakupiti oko nehigroskopnih čestica ili oko iona, osim u rijetkim slučajevima prezasićenosti.
Ajatollah ili Ajetullah (perz.: znak božji, pr. ar. ajat ili ajet: znak, oznaka, biljeg i Allah: bog), u
iranskom šijitskom islamu počasna titula istaknutog teologa-pravnika (-> MUDŽTAHID) za koga se
smatra da je od boga nadahnuti pravi voda vjernika i vrhovni tumač islam. (šerijatskog) prava.
Prema šijitskoj tradiciji, a. utjelovljuje najvišu mudrost, poznavanje šerijata i fundamentalna načela
religije i društva, a istodobno je pravičan i sposoban odlučivati o svim pitanjima života pojedinaca i
zajednice.
Ajtmatov, Čingiz, sovj. književnik; r. 1928. Piše kratke priče, novele, drame, romane i film.
scenarije na kirgiskom i rus. jeziku. Jedan od najistaknutijih sovj. suvremenih pisaca; u djelima se
koristi predanjima legendama i mitovima kirgiskog naroda, opisuje tradicionalan nomadski život
Kirgiza, ali i suvremenu sovj. svakidašnjicu. Djela: Džamila; Materinsko polje; Devino oko; Prvi
učicelj; Zbogom Guljsari; Pjegavi pas koji trči uz more; Rani ždralovi; Bijeli parobrod; Dan duži
od stoljeća. Prevođen je i u nas.
*Ajvaz, Milan, glumac; r. 1897. u Srpskom Krsturu, u. 1980. u Beogradu.
Akapnija (grč. #$: bezdiman, koji ne ispušta dim) ili Hipokapnija, sniženje količine ugljičnog
dioksida u krvi prouzročeno jačim izlučivanjem tog plina, povećanjem plućne ventilacije. Izaziva
smanjenje kiselosti krvi (respiratorna alkaloza). Opaža se iznad 3000 m nadmorske visine, nakon
hiperventilacije zbog manje količine kisika u udahnutom zraku. Može se pojaviti i kao posljedica
uzbuđenja.
*Akceleracija. — 3. U kinematografiji, efekt koji se postiže normalnom brzinom projekcije (24
sličice/sek) film. vrpce snimljene manjom brzinom (12 ili 6 sličica/sek) ili kraćih odsječaka
snimljenih u jednakim vremenskim razmacima. Rezultat je ubrzano kretanje pokretnih objekata u
kadru. Primjenjuje se u komične, eksperimentalne, dokumentarne i znanstvene svrhe.
Akriflavin, boja koja se dobiva od ugljenog katrana. Liječnik Paul Ehrlich je 1912. otkrio njena
antiseptička svojstva, pa se u I svj. ratu upotrebljava za uništavanje parazita koji prenose bolest
spavanja. U vodenoj otopini pomiješan s hidrokloridom upotrebljava se kao lokalni urinarni
antiseptik. Do pojave antibiotika a. je služio u liječenju gonoreje.
Akromatopsija (a1- + kroma- + -opsija), potpuna sljepoća za boje prouzročena nasljednom
promjenom čunjića u mrežnici. Bolesnik vidi samo gradacije svjetla i tame. Posebni oblik
akromatopsije je -> *daltonizam.
Akromija (a1- + -kromija), difuzni ili mrljasti nedostatak kožnog pigmenta. Kod -> *albinizma je
urođena, a može nastati kod nekih zaraznih (guba) i kožnih (vitiligo) bolesti, kao posljedica trovanja
(arsenom), kod ožiljaka od ozljeda te kod opeklina.
Aktin (grč. #$: zraka), kontraktilni protein vlaknate polimerne strukture koji čini funkcionalni dio
mišićnih stanica, miofibrile. U prisutnosti adenozintrifosfata, fosfokreatinina i kalcija, zajedno s
miozinom omogućuje stezanje mišićnih vlakana i kretanje drugih životinjskih stanica.
Akt Iz Chapultepeca, engl. Act of Chapultepec, ugovor što su ga potpisale u aprilu 1945.
Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Kostarika, Kuba, Dominikanska Republika, Ekvador,
Gvatemala, Haiti, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Peru, SAD, Urugvaj i Venezuela.
Ugovorom je predvideno da u slučaju agresije preko međunarodno priznatih granica, potpisnice
pristupaju uzajamnoj konzultaciji i, po potrebi, i primjeni vojne sile u suzbijanju agresije. Ovaj je
ugovor zastario i nadopunjavaju ga drugi, kasnije sklopljeni interamerički ugovori i organizacije, ali
je formalno još na snazi.
Akustikus (grč. #$: slušni), moždani živac koji prenosi osjet iz unutarnjeg uha do bulbusa velikog
mozga. Sastoji se od dvaju ogranaka, od kojih jedan (ramus cochlearis) iz Kortijevog organa prenosi do mozga slušne osjete, a drugi (ramus vescibularis) iz utriculusa, sacculusa i polukružnih
kanala prenosi statičko-kinetičke podražaje povezane s položajem i micanjem glave.
Akuzmija (grč. #$: ono što se čuje), slušna halucinacija u obliku zviždanja i zujanja koja ometa
normalno zapažanje zvukova. Karakteristična je za razne oblike delirija, a može se javiti i kod
moždanog tumora.
Aladi — LATINSKOAMERIČKO UDRUŽENJE ZA INTEGRACIJU
*Albanija (Republika Popullore Socialiste E Shiqiperise), gl. grad: Tirana (Tiranč). Površina:
28 748 km2; 3 023 000 st. (procjena 1986). Novac: 1 lek = 100 kvintara. Članstvo u međunarodnim
organizacijama: OUN (od 1955).
Stanovništvo. Prema popisu iz 1982. A. je imala 2 786 100 st. s prosječnom gustoćom naseljenosti
od 97 st./km2. Stopa nataliteta je 26,2‰, mortaliteta 5,8‰, prirodnog prirasta 20,4‰ (1985); stopa
mortaliteta dojenčadi je 44,0‰ (1982). Prosječna godišnja stopa porasta stanovništva je 2,1%
(1980—85). Muškarci čine 51,6%, a žene 48,4% stanovništva (1984). Prema procjeni broja
stanovnika A. će 1990. god. imati 3 350 000, a 2000. god. 4 000 000 st. Prosječna dnevna potrošnja
hrane po stanovniku iznosi 12 812 kJ (3060 kcal), što iznosi 127% minimuma preporučenog prema
standardima FAO (1980—82). U gradovima je 1984. živjelo 33,7% st. Najveći gradovi (procjena
1984): Tirana (Tirane) s 202 000 st., Drač (Durres) sa 72 600 st., Skadar (Shkodra) sa 65 000 st.,
Elbasan sa 60 000 st., Vlora (Vlorč) s 58 000 st. Ekonomski je aktivno 1 090 800 st. (1983; 38,4%
ukupnog stanovništva), od toga je 46% žena.
Jezik, etnički i vjerski sastav. Službeni jezik je albanski; god. 1972. objavljena je rezolucija o
upotrebi albanskog jedinstvenog književnog jezika i pravopisa. Dnevno izlaze dvoje novine (1982).
Stanovništvo prema etničkoj pripadnosti čine: Albanci (1980; 93,1%), Romi (2,5%), Grci (2,4%) te
Makedonci, Crnogorci i dr. A. se 1967. proglasila prvom ateističkom državom svijeta, službeno
ukinula sve vjerske ustanove i zatvorila sve crkve i džamije. Prema ranijim podacima, većina
stanovništva je bila muslimanske vjere, uz pravoslavnu (uglavnom na jugu) i katoličku (pretežno
oko Skadra) manjinu.
Privreda. Društveni proizvod (GNP) je 1982. iznosio 930 USA-dolara po stanovniku. U
poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu radi 54,2%, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 28,0%, a u
uslužnim djelatnostima 17,8% zaposlenog stanovništva (1983). Obradeno je 27,4%, livade i
pašnjaci zauzimaju 20,4%, šume 45,3%, a neplodno i neobrađeno je 6,9% površine (1981).
Poljoprivreda je glavna privredna grana. Od 589 000 ha obradivih površina 366 000 se navodnjava,
no veće prinose onemogućava nedovoljna primjena mehanizacije. Područja s najpovoljnijim
prirodnim uvjetima za razvoj poljoprivrede su jadransko priobalje te zavala oko Korçë. Osim
žitarica najviše se uzgajaju masline (15 000 t maslina i 7000 t ulja, 1983) i vinova loza, nešto manje
agrumi te neke industrijske biljke (šećerna repa, suncokret, duhan i pamuk). Stočarstvo je još uvijek
dosta primitivno; najviše ima ovaca, koza i goveda. Ulov ribe je 1984. iznosio oko 4000 t. Od
rudnih bogatstava znatna su ležišta ruda kroma, bakra, željeza i nikla te ugljena, no najvažnija su
ležišta nafte (oko 3 mil. t, 1986) i prirodnog plina. A. je bogata hidroenergetskim potencijalima, od
kojih se i dobiva glavnina električne energije, dio koje se i izvozi. Industriji, zasnovanoj na preradi
domaćih sirovina, pridaje se u posljednje vrijeme veće značenje. Sedmim petogodišnjim planom
(1981—85) predviden je rast industrijske proizvodnje za čak 34% s naglaskom na petrokemijsku
industriju i industriju građevnog materijala te proširenje metalurškog kompleksa u Elbasanu. Nakon
poslijeratnog razdoblja, s osloncem na SSSR te poslije na Kinu, Albanija od 1978. vodi politiku
potpuno samostalnog razvoja što vrlo skromni uvjeti i posvemašnja tehnološka zaostalost uvelike
oteževaju. U skladu je s time i gotovo potpuna izolacija u vanjskoj trgovini. Izvozi se sirova nafta,
bitumen, ruda kroma i nikla, duhan te tekstilni i poljopriv. proizvodi, a ugovori o robnoj razmjeni
postoje s Bugarskom, Čehoslovačkom, Poljskom, Jugoslavijom, DNR Korejom, Vijetnamom te
Italijom i Francuskom. Promet stranih turista vrlo se strogo kontrolira i ograničenog je dometa.
Promet. Duljina željezničke mreže je 338 km (1985). U aprilu 1982. potpisan je ugovor između
Albanije i Jugoslavije o gradnji pruge od Skadra do Titograda; pruga je dovršena 1986, čime se A.
uključila u međunarodni željeznički promet (zasada samo teretni). Od 21 000 km cesta asfaltirano je
svega 14% (1981). Trgovačka flota raspolaže s 20 brodova većih od 100 brt. ukupne nosivosti 79
940 brt (1985). Glavne luke su Drač i Vlora. međunarodni aerodrom je Rinas kod Tirane.
Oružane snage. Oružane snage imaju 40 400 pripadnika (1985; kopnena vojska 74,3%, mornarica
7,9%, zrakoplovstvo 17,8%). A. je 1986. istupila iz Varšavskog ugovora. Obavezan je vojni rok u
trajanju od dvije godine.
Državno uredenje. Po ustavu od 28. XII 1976, Albanija je narodna socijalistička republika,
»država diktature proletarijata koja izražava i brani interese svih trudbenika«. Za rukovodeću
političku snagu države i društva proglašena je Albanska partija rada, a za vladajuću ideologiju
marksizam-lenjinizam. Najviši organi državne vlasti i uprave su Narodna skupština, Prezidij
Narodne skupštine i Ministarsko vijeće. Narodna skupština je vrhovni organ državne vlasti i jedini
zakonodavni organ. Sastoji se od 250 poslanika (jednodomna je) koje biraju građani s navršenih 18
godina života, po izbornim jedinicama, s jednakim brojem stanovnika, na četiri godine. Narodna
skupština iz svojih redova bira Prezidij, najviši organ državne vlasti u stalnom zasjedanju. Čine ga
predsjednik, tri potpredsjednika, sekretar i deset članova. Predsjednik Prezidija obavlja funkciju
šefa države. Ministarsko vijeće je najviši izvršni i upravni organ (predsjednik, potpredsjednici i
ministri). Imenuje ga Narodna skupština kojoj je ono odgovorno. Lokalni organi državne vlasti,
narodni odbori, biraju se na tri godine. Sudsku vlast obavljaju narodni sudovi koje biraju građani.
Vrhovni sud, kao sudski organ najvišeg stupnja, bira Narodna skupština. Primjenu zakona
kontrolira javno tužilaštvo. Vrhovnog javnog tužioca i njegove zamjenike imenuje Narodna
skupština, a tužioce Prezidij Narodne skupštine. — Privreda zemlje počiva na socijalističkom
vlasništvu, koje čine državno i zadružno vlasništvo u poljoprivredi.
Novija povijest. A. i Jugoslavija 1971. podižu svoja diplomatska predstavništva u rang ambasada.
Provodeći dosljedno svoju politiku izolacije, A. 1975. ne sudjeluje na Konferenciji o evropskoj
sigurnosti i suradnji (KESS) u Helsinkiju kao jedina od evropskih država. God. 1977. na inicijativu
Albanije dolazi do prekida savezništva s NR Kinom — njezinim jedinim saveznikom. Krajem 1981,
pod nedovoljno razjašnjenim okolnostima, s albanske političke scene odlazi (navodno
samoubojstvo), dugogodišnji predsjednik vlade Mehmet Shehu, drugi čovjek Albanije. U siječnju
1982. na njegovo mjesto predsjednika ministarskog vijeća dolazi Adil Çarçani. Ujedno se iz vlade i
Albanske partije rada uklanjaju Shehuovi pristalice. U novembru 1982. taj je proces završen
razrješenjem H. Leshija i izborom Ramiza Alija za predsjednika Prezidijuma Narodne skupštine
Albanije. Nakon smrti E. Hoxhe 11. IV. 1985. za prvog sekretara CK APR izabran je R. Alia.
Tijekom 1987. i 1988. dolazi do prvih koraka u politici otvaranja prema svijetu (razmjene
uzajamnih posjeta diplomatskih predstavnika sa zapadnim zemljama — posebno sa SR Njemačkom
i Francuskom — te sudjelovanje na Balkanskoj konferenciji ministara vanjskih poslova, u Beogradu
1988).
Nema komentara:
Objavi komentar